Knjiga “Moralna teorija. O prirodi moralnosti” autora prof. dr. Vojka Strahovnika izlaže cjelovito predstavljanje i analizu moralne teorije, odnosno metaetike kako se razvijala tijekom 20. stoljeća. Nakon uvodnog poglavlja, koje predstavlja temeljna pitanja, koje postavljamo u okviru moralne teorije, svoje suočavanje s tim filozofskim problemskim poljem autor započinje s filozofijom G. E. Moorea. Moorea prepoznaje kao onoga, koji je jasno odijelio metaetička pitanja (prije svega pitanje o značenju pojma dobro) od sadržajnih, odnosno normativnih pitanja i to na taj način da ponajprije moramo odgovoriti na pitanja o značenju moralnih izraza kako bi se potom mogao adekvatno posvetiti sadržajnim pitanjem etike. Na taj je način zacrtao temelje poteze razvoja teorije u 20. stoljeću koja se posvećivala prije svega moralnoj semantici i moralnoj ontologiji (Hare, Ayer, Stevenson, Mackie), te pitanju moralnog znanja (Prichard, Ross), a u posljednjem razdoblju i moralnoj psihologiji i moralnoj fenomenologiji (Blackburn, Gibbard, Horgan, Timmons). Jedna je od posljedica bilo i prilično oštro razgraničenje između teorijskih, odnosno metaetičkim pitanjima, te sadržajnim, odnosno normativnim pitanjima etike. Autor u knjizi upućuje kako su obje razine ipak značajno povezane. Knjiga obuhvaća dvanaest poglavlja, te izlaže stajališta u moralnoj teoriji povijesno i problemski. U tom pogledu u knjizi nalazimo i najnovije rasprave. Autor suočava svoje poglede i argumente širokim skupom autora. U pogledu sadržaja možemo prepoznati nekoliko središnjih crvenih niti koja povezuju pojedina poglavlja. Jedno je od njih svakako pitanje značenja moralnih sudova, te s njima povezanih izazova, npr. Frege-Geachev problem. Iznimno značajno mjesto zauzima i pitanje moralnog znanja. Izvorna je sama autorova dioba stajališta u moralnoj teoriji, kao i sinteza temeljnih pitanja i pojedinih argumenata koji su povezani prije svega s posljednjim desetljećima razvoja moralne teorije. Praktičan je i pojmovnik, koji obuhvaća temeljna stajališta i argumente, što čitatelju omogućuje i samostalno čitanje pojedinih poglavlja. Monografija tako predstavlja izvorno i značajno znanstveno djelo s područja moralne filozofije.