O nama

O NAKLADI

Naklada Lara osnovana je 2001. godine s prvim izdanjem ratnog romana Ispovijest jednog stranca autorice i nakladnice mr. sc. Ksenije Premur uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Roman je doživio pohvalne i poticajne kritike, distribuiran je diljem Hrvatske u gradskim i sveučilišnim knjižnicama uz otkup Ministarstva kulture, te 2006. godine preveden i objavljen na slovenskom jeziku u Nakladi «Obzorja» u Mariboru.
Naklada je tijekom daljnjeg djelovanja tijesno surađivala s Ministarstvom kulture, te je tako objavljen niz djela autorice i nakladnice mr. sc. Ksenije Premur, i to kako književnih, tako i znanstvenih djela s područja Orijentalnih filozofija i komparativne filozofije. Tako je na znanstvenom području 2003. godine objavljeno djelo Ethos spoznaje u filozofiji Čedomila Veljačića, a 2005. godine Komparativna filozofija. Na području književnog stvaralaštva objavljena su djela Arabeska (zbirka pripovijetki) 2002. godine, Neobične priče (zbirka pripovijetki) 2004.godine,  Novele 2004. godine,  te Zrcalo (zbirka pripovijetki) i Dvije pripovijetke  (novele) 2005. godine.
Naklada Lara, međutim, ne ostaje samo na vlastitoj produkciji djela autorice i nakladnice, već širi svoju nakladničku djelatnost i na područje prevođenja vrijednih djela stranih autora. Tako je uz potporu Saveznog Ministarstva za obrazovanje, znanost i kulturu Republike Austrije i Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu objavljen prijevod djela dr. sc. Wilhelma Bauma Ludwig Wittgenstein između logike i mistike, kao i prijevod djela istog autora Karl R. Popper i kritički racionalizam. U pripremi je i tijesna suradnja sa slovenskim autorima s područja filozofije, književnosti i književne esejistike i kritike.
Svoje poslanstvo Naklada Lara vidi u plodnoj, intenzivnoj i poticajnoj međunarodnoj suradnji koja bi pridonosila otvaranju horizonata međusobnog razumijevanja, poštovanja i uvažavanja onoga što čini temelje društva, a to je kultura i kulturna suradnja. Time se upoznavanjem djela stranih autora pridonosi boljem i produbljenijem razumijevanju različitih kultura, te otvaranju njihovog plodnog dijaloga koji bi vodio humanistički utemeljenom cilju njegovanja kulturnih vrijednosti na razmeđama kulturnih krugova diljem svijeta.
Dijalog je najstariji i jedini moguć oblik ljudske komunikacije. To nije samo puka činjenica postojanja jezika kao povlastice čovjeka, već i jedini, najmoćniji i najplodotvorniji način na koji se različita mišljenja, stavovi i uvjerenja, proistekla iz različitih kulturnih, civilizacijskih, vjerskih, etičkih, socijalnih i političkih kulturnih krugova uzajamno sučeljavaju i suočavaju na način argumentiranja u diskursu logike na razini univerzalnih kategorija uma ili jednostavno iz nagomilanog empirijskog iskustva. Mržnja i netrpeljivost posljedica su nerazumijevanja, a nesnošljivost, koja tako bolno i tragično pogađa naš svijet, proizvod pomanjkanja dijaloga. Dijalog je način filozofskog umovanja u raščišćavanju logičkih pojmova, stavova i sudova; dijalog je način političkog mišljenja; dijalog je razmjena iskustava koje dijelimo u empirijskom svijetu i unutarnjem obzorju duhovnih i duševnih stanja; dijalog je upućivanje u kojem smjeru se valja kretati onaj koji je izgubio sve putokaze, a takvo je stanje naše suvremenosti. Dijalog seže duboko u korijene civilizacije, a u stanju smo ga pratiti posredstvom drevnih zapisa koji su izvješćivali o zbivanjima u tadašnjem svijetu, o iskustvima svijeta i sebe-zatečenog-u-svijetu. U osvit civilizacije i uljudbe dijalog svijetli na nebu kulture, a da ne bi bio izgubljen u mnoštvu pukog govorkanja, zapisan je u religijskim, filozofijskim i književnim tekstovima. Naklada Lara svoj poticaj djelovanja nalazi upravo u dijalogu, te ga objavljivanjem vrijednih djela sa svih strana svijeta nastoji kultivirati, njegovati i iznova mu pridati dostojanstvo uljuđenog razgovora u kojem sudionici dijaloga gaje duboko poštovanje prema stajalištima sugovornika, pa makar ga i ne razumjeli. Prestati razgovarati ravno je socijalnom samoubojstvu, padu u ništavilo i izvoru mržnje, netrpeljivosti i nesnošljivosti. Bertold Brecht jednom je zgodom izjavio: Knjiga je oružje. Uzmi je u ruke! Knjiga je u Nakladi Lara oružje borbe protiv šutnje, koja u svojim potmulim vrenjima ništi Drugoga i podiže stvarno oružje protiv njega u kaotičnom stanju suvremenog svijeta. Miroljubivi, civilizirani i kulturni dijalog sine qua non je mira u svijetu i spokoja u duši svakog čovjeka.

O NAKLADNICI

Ksenija Premur rođena je u Zagrebu 1962. godine.  Godine 1981. upisala je studij Filozofije i Ruskog jezika s književnošću na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji je uz Rektorsku nagradu Sveučilišta završila 1986. godine. Za vrijeme studija počela je objavljivati recenzije, pregledne članke i izvorne članke u raznim časopisima (“Filozofska istraživanja, “Dometi”, “Kulturni radnik” i drugima) iz oblasti filozofije i teorije književnosti uz prijevode stručnih radova s engleskog, ruskog i slovenskog jezika. Od 1982. godine redovni je član Hrvatskog filozofskog društva, a od 1987. godine redovni član Društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja za čije je potrebe prevodila niz tekstova iz raznih oblasti s navedenih jezika. Od 2003. član je Hrvatskog društva pisaca.
U razdoblju od 1990. do 1993. obavljala je dužnost mlađeg asistenta na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je uz održavanje seminara od 1.07.1991. do 31.08.1993. godine radila kao mladi istraživač na projektu “Problemi kontrastivne filozofije (azijske i zapadne) (matični broj evidencije znanstvenih radnika Republike Hrvatske 180 386). Godine 1997. magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s tezom “Dinamička struktura svijesti u Bergsonovoj filozofiji”. Redovito objavljuje stručne i znanstvene članke u časopisima (“Flozofska istraživanja” i “Rival”) i na Trećem programu Radio Zagreba na kojem redovito objavljuje i izvorne članke i prijevode književnih i filozofskih tekstova iz oblasti indijske, kineske i japanske filozofije. Sudjelovala je na simpozijima u zemlji i inozemstvu (1988. godine na Kolokviju azijskih filozofija u Zagrebu, 1989. godine na međunarodnom simpoziju u Ceret-u, Francuska, 1992. godine na simpoziju u Bathu, Engleska) samostalnim izlaganjima.
Godine 1997. magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na području filologije s tezom “Teorija prevođenja”. Magistarski je rad pod naslovom “Teorija prevođenja” objavljen u nakladničkoj kući “Ladina”. Sudjelovala je na međunarodnim simpozijima u inozemstvu (1985. godine na kolokviju u Moskvi, 1995. godine na Svjetskom kongresu u Varšavi) samostalnim izlaganjima iz oblasti teorije književnosti.
Uz objavljivanje samostalnih radova, objavljuje i prijevode znanstvenih i književnih radova s engleskog, ruskog i slovenskog jezika. Akademske godine 1997/98 obavljala je dužnost višeg predavača za filozofiju, estetiku i ruski jezik na Visokoj školi za glazbenu umjetnost u Lovranu, kao i samostalnu profesionalnu djelatnost prevoditelja u Zagrebu. Od akademske godine 1998-2001 obavljala je dužnost asistenta za kolegij Orijentalna filozofija na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Uz znanstveni rad, Ksenija Premur bavi se i književnim stvaralaštvom, te je dosada objavila romane («Ljubavnici», «Ispovijest jednog stranca») i zbirke pripovijetki («Neobične priče», «Arabeska», «Novele», «Zrcalo», «Dvije pripovijetke»). Godine 2005. stekla je status samostalnog umjetnika.