mr. sc. Ksenija Premur – ISPOVIJEST JEDNOG STRANCA

Knjiga „Ispovijest jednog stranca“ upečatljiv je i dojmljiv roman o dolasku jednog stranca u Hrvatsku u doba Domovinskog rata i ondje susreće mnoge stradalnike ratnih strahota. Među njima je i Ana, žena koja je propatila smrt oca i supruga i izbjegličkim konvojem dovezena u Zagreb s majkom i sinom. Boluje od teške depresije, a stranac, kojem se ne spominje ime i koji vodi razgovor sa svojim Drugim ja – što je njegova životna ispovijest – poziva je da žive zajedno. Bez imalo obzira prema Aninoj bolesti, dječakovom stasavanju i bolesnoj majci, stranac vodi paklensku igru jer je u svojoj domovini oženjen i otac dvoje djece. Ovaj je roman posvećen sudbinama ratnih stradalnika.

mr. sc. Ksenija Premur – OPSESIJA

Roman „Opsesija“ autorice Ksenije Premur uvodi čitatelja u virtualni svijet Internetskih mreža i povezivanja ljudi preko svih meridijana na ICQ chat programu. U tom virtualnom svijetu ljudi sa svih strana svijeta tragaju za zadovoljavanju raznoraznih potreba, od poslovne komunikacije do perverznih web stranica. Tako se Lidija, glavna junakinja romana, zaljubljuje u jednog Holanđanina i mašta o novom životu i ispunjenju svih svojih snova. Holanđanin vješto vodi igru upravo u tom pravcu i s namjerom da potpuno zavede i zatim, nakon što ju je zaprosio na neviđeno, dovede do stanja potpunog rastrojstva. Lidija gubi svaku orijentaciju u realnom svijetu i na kraju završava na liječenju u Jankomiru sve dok ponovno nije stekla realni uvid u svijet oko sebe.

mr. sc. Ksenija Premur – TREŠNJIN CVIJET

Nakon niza godina akademskog bavljenja orijentalnim filozofijama, iz kojeg je područja autorica objavila nekoliko filozofskih studija i knjiga, u ovom romanu pod naslovom „Trešnjin cvijet. Jedna japanska priča“ autorica je odlučila sve svoje poznavanje japanske kulture pretočiti u romaneskno ostvarenje u obliku romana. Pripovijetka je smještena u zen samostanu u blizini Kyota u XII stoljeću, a glavne su ličnosti povijesne i zabilježene u povijesti razvoja zen budizma. Autorica ih je nastojala romaneskno oživjeti kako bi temeljne kategorije zen budizma, kao što je to „koan“, „neprolazni prolaz“ i „prosvjetljenje“ pretočila u živu radnju kroz pripovijest o japanskoj kulturi i ljubavnoj priči koja je u njoj utkana. Pripovijest troje povijesnih likova – Enrike, budistička učenica, Hakuinen, učitelj zena i Emsho, budistički učenik – u samoj sebi nosi životnost i dinamičnost u svim aspektima japanske kulture, od ceremonije ispijanja čaja do tumačenja i naukovanja u zen samostanu, čineći tako čvrstu strukturu kulture i posebno cijenjenog osobnog doživljaja stvarnosti.

mr. sc. Ksenija Premur – TKO JE ROGER MOORE

Chat programi bili su dio virtualnog svijeta. Taj virtualni svijet, međutim, otkrivao je u sebi puno prave realnosti iako je bio, što je glavna junakinja Nela shvatila tokom vremena, posve i izmišljen i falsificiran i sve ono što bi bilo protivno nekoj stvarnoj slici svijeta. Nela se počela pitati što je ustvari ta virtualna realnost – je li to kombinacija svih mogućih dijelova, kako ih je ona crtala u arabeskama i mozaicima, svih mogućih komadića i djelića ljudskog iskustva koji se oblikuju i s raznih aspekata u jednu jedinstvenu sliku. I Nela je pomišljala da je vjerojatno taj virtualni svijet sagrađen upravo od takvih djelića stvarnosti koji su se pretakali iz realnog u virtualno, ali nikada nisu uspijevali zataškati virtualno. Virtualna stvarnost sama po sebi, dakle, nije postojala. Postojala je samo izmjena realnosti kroz filtar nedodirljivosti u virtualni svijet. To je bilo nešto što je Nelu zaista zanimalo, ta virtualna stvarnost u kojoj se, bez obzira na realnost kakva jest, kakvu osjećamo, pipamo, dodirujemo, njušimo, gledamo, postoji i sve to, samo hipostazirano u svijet koji je i nepostojeći, ali ujedno i vrlo postojeći s obzirom na to što se sve događalo upravo u tom virtualnom svijetu koji – kada bi se spojio sa realnim – ponekad bude vjerna slika, a ponekad naličje te slike između stvarnosti i virtualnosti.

mr. sc. Ksenija Premur – PUPOLJAK KINESKE ORHIDEJE. JEDNA FANTASTIČNA PRIČA

„Pupoljak kineske orhideje. Jedna fantastična priča“ svojevrstan je presjek razdoblja od 1980. godine, u koji je smješten početak likovnog stvaranja pod utjecajem Istoka i istočnih tradicija filozofije života, umjetnosti i književnosti s kojima su studenti Likovne akademije Lidija, glavna junakinja i njezin najbolji prijatelj Ognjen otkrivali nove dimenzije likovnog izražaja, tehnika slikanja i oblika svijesti i načina života. Bilo je to doba procvata avangardne umjetnosti i eksperimentiranja u svim granama umjetnosti i filozofije života. U to studentsko vrijeme otkrivanja vlastitih viđenja svijeta smješteno je i osobno sazrijevanje Lidije i Ognjena, pa je tako hipi pokret i avangardizam bio spoj koji je glavnim likovima zacrtao životni put. Generacija likovnih umjetnika osamdesetih stasala je u doba koje je dopuštalo svu slobodu umjetničkim izrazima. Lidija i Ognjen, nakon rastanka s ljubavnim partnerima, zaposlili su se u Školi primijenjenih umjetnika, što je za oboje predstavljalo krah karijere samostalnih umjetnika, o čemu su sanjali, a danas, kao pedesetogodišnjaci i zanemareni i potisnuti na margine kulturnog života Zagreba pomirili sa sudbinom da se nikada neće dovinuti onoga što su proživjeli u mladosti. Od doba studija do današnjeg dana ostali su ipak vjerni svojim umjetničkim slobodama. Lidija je uporno slikala, a Ognjen se uhljebio kao dizajner knjiga i časopisa, što je bila utjeha nakon svih nedaća nerazumijevanja i odbijanja njihovih uradaka od doba studija. Tako je bilo sve dok Lidiji nije u san dolazio svake noći gotovo isti san u kojem su se pojavljivala dva lika – Zhuang i Enrike, Kinezi koji su Lidiji pokazivali razne prizore iz života diljem svijeta. San je bio prepun slika i Lidija je ujutro nakon buđenja obično slikala prizore koje je vidjela u snu. Odlučila je uz to potražiti odgovor o snu i javi kod raznih new age grana proricanja, traženja smisla života, cijeli taj kaleidoskop new ageovske subkulture, a odgovor konačno pronašla u kineskim mudroslovnim knjigama. Ti snovi bili su poticaj Lidiji i Ognjenu da konačno ostvare svoje mladalčke snove.

Branko Pihač – ČUVARI HAGATONA

U bliskoj budućnosti život ljudi se odvija u odvojenim slojevima koji su određeni njihovim brojevima. Mini roman “Lami“ slikovito ocrtava turoban i izgubljen svijet u kojemu znanost i tehnika ne služe blagostanju cjelokupnog stanovništva nego samo povlaštenom sloju koji sva znanstvena dostignuća koristi da učvrsti svoju vlast uvođenjem mističnih kriterija vrijednosti nad neukom populacijom i svekolikim sužavanjima ljudskih sloboda… U dalekoj budućnosti posada zemaljskog svemirskog broda nailazi na neobičan planet u kojem vladajući sloj održava vlast bizarnom spregom paralogike, meta-znanosti i fantazije, što je sve koncentrirano u prepoznatljivoj atmosferi vjerovanja i straha na koju nije bila imuna ni Zemlja. Ponašanje domorodaca je test za principijelnost i moral zemaljske posade… Knjiga je napisana u Kanadi i predstavlja nastavak spisateljske djelatnosti autora.