Krucijalna determinanta našeg doba nisu samo fenomeni globalizacije i informatologizacije. In nuce, u dimenziji duhovnog bivstvovanja našeg doba ulazi u neksualnost komponenti duhovnosti trećeg tisućljeća koje ex fundamentis teramorfiziraju zemaljsko bivstvovanje u kontekstu spiritualne evolucije/involucije. Spiritualne komponente odvijaju se razvojno kroz multikompleksifikaciju planetarizacije, procesa koji se manifestiraju kroz polilogizaciju (višeglasje/mnogoglasje) duhovnih tradicija, religija, filozofija, kultura u njihovim perenijalnim tekovinama/vrednotama. Planetarizacija kao polilogizacija temeljna je značajka našeg doba, komplementarna s materijalnim/svjetovnim procesima globalizacije. Modusi filozofijskih, religijskih i kulturoloških otvorenosti i ambigvitetnosti svih discoursa kontrastacija / komparacija , svih ekumenskih i drugih anticipacija i utopizacija smještaju se unutar polilogizacije. I svaki teorijski ekskurs u neko područje indendira zbilji polilogije. Tako i ovaj značajan rad Ksenije Premur „Filozofija života zen buddhizma“ koji artikulira problematiku zen-buddhizma. Vrlo temeljito i korektno promišljaju se neke bitne značajke zen duhovnosti i donosi adekvatan odabir klasičnih tekstova koji «dokumentiraju» teorijski promišljaj. Zen-buddhizam je kruna, najviši domet razvoja buddhističkih tradicija, unutarnji telos sveukupnosti buddhističkih iskustava i vrednota. Povijesno možemo pratiti i razvojne faze, možemo filozofijski i teorijski konceptualizirati značajke tih tradicija, možemo ad infinitum ići s komparacijama/kontrastacijama kao i kod svake druge tradicije, a rad Ksenije Premur po stručnoj artikulaciji i prezentaciji onog bitnog, zaslužuje najvišu ocjenu i dužno poštovanje čitatelja.
[epub id=’825′]
U knjizi «Fragmenti drevne Indije», odabran je jedan od najkompleksnijih problema pristupa istočnim filozofijama, a taj se sastoji u što je moguće adekvatnijoj recepciji filozofske baštine Indije. Ovaj je problem žarišno mjesto svih dosadašnjih autoričinih bavljenja metodološkim pitanjima pristupa, recepcije i komparacije filozofskih krugova Istoka i Zapada. Stoga se u ovoj knjizi, pod naslovom Fragmenti drevne Indije, autorica usredotočila na izravno sučeljavanje s ovim problemima, te je tako posegnula za obimnom studijom vedsko-upanišadske misaone baštine izlažući je, tumačeći i komentirajući upravo s pozicije subjekta zapadne kulture kojem je u samoj studiji, kao i Antologiji izabranih tekstova Veda i Upanišada omogućena upravo takva, adekvatna recepcija ove misaone baštine. Iz mnogobrojnih studija o problemu recepcije autorica je u ovoj knjizi krenula upravo u samu recepciju, interpretaciju i adekvatno približavanje zapadnog čitatelja indijskoj filozofskoj baštini u samim korijenima njezinog stvaranja. Knjiga je objavljena zahvaljujući potpori Ministarstva kulture.
In modo «mekog mišljenja» Ksenija Premur svoji djelom »Lao Ce« utiče u krug perenijalnog mišljenja i kroz njega sagledava kinesko filozofsko promišljanje u fragmentima ali ulazi u polje «opozicije» duboko osjećajući «neplodnost» takvih pristupa te se okreće opravdano odabiru izvornih tekstova. U ovom djelu o duhovnoj tradiciji daoizma ona briljantno filozofski hermeneutizira osnovne elemente Dao duhovnosti i podastire jedan novi svježi pristup koji artikulira mogućnost ne samo novog «čitanja/razumijevanja» već slutnju življenja. Svojim radom o daoizmu i prijevodima drevnog teksta Ksenija Premur problematski je izvrsno približila tu tematiku čitatelju. U vrsno prevedenom djelu Dao De Jing, koje je kritičko izdanje nastalo usporedbom niza dosadašnjih prijevoda ovog temeljnog djela kineske duhovnosti, autorica u svojim komentarima nastoji proširiti i produbiti uvid u Dao kao vrhovno načelo kozmosa i usporediti ga s drugim dalekoistočnim filozofskim tradicijama u aksijalnom dobu filozofije. Autorica je jedna od rijetkih koja u našoj akademskoj sredini sustavno i znanstveno korektno baveći se tom problematikom publicira radove s prijevodima izvornih tekstova. Knjiga „Lao Ce“ objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Zbirka eseja Skice iz Azije, koja je pred čitateljem, predstavlja odabrana poglavlja istraživačkog rada autorice što je započelo 1982. godine s objavljivanjem djela Čedomila Veljačića Ethos spoznaje u europskoj i indijskoj filozofiji, a nastavljeno je razradom filozofskih tema misaone baštine Indije, Kine i Japana. Tako je u izvjesnom smislu pred čitateljem presjek dvadesetpetogodišnjeg istraživanja u odabranim fragmentima najznačajnijih poglavlja azijske misaonosti, razradi metodoloških pitanja dijaloga filozofija na razmeđama, kao i pregled nekih najnovijih pokušaja susreta kultura s obje strane – zapadne i istočne. Skice iz Azije tako su odabir fragmenata iz bogate filozofske baštine Indije, Kine i Japana kojima je light-motiv i nit-vodilja uvijek iznova problematizirano pitanje za čime i kako posežemo za dalekoistočnim tradicijama mišljenja i oblika života i kako kao subjekti zapadne kulture možemo pristupati i «misliti u kodu» Istoka.